A demonstration of what can be accomplished visually through CSS-based design. Select any style sheet from the list to load it into this page.

 

The Road to Enlightenment

  Bane je rođen 1933. godine u Smederevskoj Palanci u svešteničkoj porodici i upisan pod imenom Milan Đorđević, od oca Hristivoja i majke Zagorke, ali je već od svoje četvrte godine postao Velikoplanjanin. U Plani je završio osnovnu školu. Psiholozi tvrde da su baš te godine sudbonosne za ceo ljudski život, jer u svakom čoveku ostaje da živi DETE doživotno, kako kaže Tolstoj, a poznato je da su deca najbolji i najveći ljudi, ono što je najvrednije u svakome od nas. Niko nema čistiju ni veću dušu od deteta. I što deca upiju u sebe u uzrastu od šeste do dvanaeste godine, to im ostaje za ceo život. To im na neki način, podsvesno odlučuje sudbinu. I vezuje neraskidivo sa mestom i krajem u kome provode školske godine, kao što je Bane vezan za Planu, Bugariju, Rit, Veliku Moravu i svoje školske drugove, sugrađane, zemljake i ljude iz Pomoravlja uopšte. Gimnaziju je završio u Požarevcu 1951.godine za razliku od drugih Planjana koji su gimnaziju učili u Smederevskoj Palanci, uglavnom, Smederevu i Svilajncu. U Beogradu je diplomirao na Medicinskom fakultetu 1964.godine. stekao zvanje doktora opšte medicine. Specijalizirao je hirurgiju na Drugoj hiruškoj klinici od 1964.godine do 1969.godine. i već sledeće godine postaje asistent iz hirurgije, a 1973.godine sekretar hirurške katedre Medicinskog fakulteta u Beogradu. završio subspecijalizaciju iz kardio-vaskularne hirurgije u Americi (Detroit, Hjuston, kod najpoznatijih profesora kardiohirurgije. Po povratku iz Amerike, 1976.godine, Bane postaje docent hirurgije Medicinskog fakulteta u beogradu. A 1981.godine biva izabran za vanrednog profesora hirurgije uporedo sa stručnim i naučnim radom postaje predavač, da bi 1986.godine postao redovni profesor. Član je 11 međunarodnih stručnih udruženja. 1991.godine je postao redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Izabran je za aktivnog člana Akademije nauka u Njujorku. Osnivač je i rukovodilac Republičkog centra za pejsmejkere, sada u sastavu Univerzitetskog kliničkog centra u Beogradu. Dobitnik je brojnih stranih i domaćih priznanja za postignute uspehe, među kojima je i Oktobarska nagrada Beograda.
  Kao rukoodilac Odeljenja za elektrostimulaciju srca postao je poznat u zemlji i svetu. Bio je inicijator Prvog jugoslovenskog simpozijuma o elektrostimulaciji srca. Postao je član Evropske radne grupe za
Elektrostimulaciju srca. Uskoro postaje i predsednik pomenute grupe. Na ovoj funkciji ga je zatekla prerana i iznenadna smrt, januara 1993.godine.

Sa svojih 250 objavljenih naučnih radova i učešćem na mnogobrojnim stručnim skupovima stekao je svetsku reputaciju. Držao je predavanja na mnogim univerzitetima i uglednim medicinskim centrima.
Bio je izabran za predsednika Petog evropskog simpozijuma o elektrostimulaciji srca, ali nije doživeo njegovo otvaranje. Zahvaljujući prof. Đorđeviću, Pejsmejker centar u Beogradu postao je poznat kao
u zemlji tako i u svetu. Za ostvarene rezultate Dr. Milan Đorđević postaje dobitnik visoke državne nagrade. A za svoj naučni doprinos priznanje Srpske akademije nauka i umetnosti, izborom za njenog člana 1991.godine.Još kao gimnazijalac Milan Đorđević je pokazivao afinitet prema likovnom izražavanju ispoljavajući svoj dar u slikarstvu i fotografiji. Fotografija ga je kasnije pratila kroz ceo život u njegovom stručnom radu, na putovanjima u zemlji i svetu, kao i u časovima odmora.
    Dobitnik je prve nagrade za naučni poster na Svetskom kongresu o elektrostimulaciji srca, u Jerusalimu, 1987.godine. Održao je više predavanja o značaju savremenog prikazivanja naučnih podataka i dostignuća, što svedoči o njegovom zadivljujućem smislu za likovnu i grafičku prezentaciju. Njegove medicinske fotografije izlagane su u okviru velike zajedničke izložbe SANU u Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu pod nazivom „Fotografija kod Srba 1839-1989“.
    A prva samostalna izložba fotografija Milana Đorđevića, podeljena u četiri tematske celine(I –Strukture i detalji; II –Predeli; III –Stare Srpske kuće; IV –Cveće), priređena je u Velikoj Plani januara 1992. godine u Biblioteci „Radoje Domanović“.
  Radovi su nastali između 1986. i 1992.godine. rađeni su u tehnici fotografije u boji, sa negativa i dijapozitiva u boji, „Lajka“ formata 6x6 cm. Dimenzije radova: od 24x30 do 40x62 cm.

  Izložba je posvećena Otkrivanju biste Prof.Dr. Milana Đorđevića , čije ime sada nosi Dom zdravlja u Velikoj Plani.